Sto posjetiti u blizini Zatona

Zbog svog dobrog geografskog položaja i blizine Zaton osim odmaranja, kupanja i rekreacije, pruža i mogućnost posjete i razgledavanja prirodnih ljepota te raznih povijesnih i kulturnih znamanitosti. Zaton se nalazi unutar granica značajnog krajobraza "Rijeka Krka - donji tok" koji je zaštićen od 1968. godine. Lokalitet obuhvaća donji dio rijeke Krke, od starog Skradinskog mosta do Šibenskog mosta s priobalnim pojasom. U sklopu zaštićenog područja nalazi se Skradin (25km), Prukljansko jezero (drugo po veličini u Hrvatskoj - 11,5km²), ušće rijeke Guduće i Kanal sv. Ante.
 

Raslina se spominje 1463. godine pod imenom "Prukljan" (villa Proclan) po uvali gdje je smještena, udaljena od Šibenika 14 km. Kaštel Raslina, kako se spominje 1515. godine, sastojao se od čvrstih zidina s kulama. Stari Kaštel Raslina bio je pod turskom vlašću do 1576. godine i potpuno je uništen. Vrlo stara crkvica sv. Mihovila spominje se 1457. godine, iako je građena mnogo prije.
 

Rječica Guduča (kod Raslina) koja se ulijeva u Prukljan je iznimno vrijedan ornitološki lokalitet. Danas je ovaj lokalitet po morfologiji i genezi tipičan rijas – potopljeni donji dio riječne doline. Kanjon Krke je formiran u najvećoj mjeri u tercijaru, a nakon zadnjeg glacijala, krajem pleistocena prije 10 000 godina, podizanjem morske razine za oko 100 m dobiva današnji izgled. Cijeli prostor od Skradina do tvrđave Sv. Nikole predstavlja ušće rijeke Krke, tzv. rijas.
 

Na Prukljanskom jezeru se nalazi i mali otok Stipanac. Da bi se posjetilo otočić treba navratiti u Raslinu (6km), odakle iz vode izviruju zidine potonulog grada. O tim, popularno nazvanim "Gavanovim dvorima", još i danas kruže brojne legende. Za vrijeme oseke može se više od kilometar hodati po kamenom zidu potonulog grada i tako stići do otočića Stipanac (sv. Stjepan). Na otoku se nalaze ostaci antičke crkve sv. Stipana. Crkvica je, radi lijepo obrađenog kamena, gotovo porušena. Dio onoga što je ostalo, je gotovo uništeno tijekom Domovinskog rata kad je protupožarni zrakoplov Canadair ispustio masu vode koju je nosio u sebi.
 

Osim prethodno navedenih mjesta koja se mogu posjetiti, treba svakako navesti da se u blizini Zatona nalaze dva nacionalna parka Krka (21km) i Kornati (30km) te park prirode Vransko jezero (38km).
 

Krka je sedmi nacionalni park u Hrvatskoj poznat po velikom broju jezera i slapova. Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kroz kanjon dug 75 km, protječe kroz Prukljansko jezero te utječe u Šibenski zaljev. Prostire na 109 kvadratnih kilometara, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina. Rijeka Krka danas ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen, koji se preporučuje posjetiti u proljeće i ljeti jer je tada u punom sjaju, a možete se i osvježiti u čistoj vodi. Najpoznatiji su Skradinski buk i Roški slap, a osim njih moguće je vidjeti Manojlovački slap (u blizini Burnuma), slap Brljan (u blizini državne ceste D59, kilometar prije ili nakon Burnuma) i Bilušića buk (od mjesta Radučić na državnoj cesti D59, skreće se desno kod putokaza za željezničku postaju te se ravno ide sve do putokaza za skretanje lijevo prema zaseoku Burze (udaljenost od skretanja do putokaza je otprilike 1,5 do 2,0 kilometra). U sklopu NP Krka se nalazi i otočić Visovac na kojem se nalazi franjevački samostan, manastir Krka (kod Kistanja), Burnum (arheološki lokalitet koji obuhvaća znamenitosti u selu Ivoševci, nedaleko od Kistanja), muzej Puljani, utvrde Nečven i Trošenj (uz lijevu obalu kanjona rijeke Krke, a do njega se najlakše dolazi nakon što se skrene s ceste Oklaj-Puljane prema istoimenom mjestu Nečven, nasuprot Nečvenu nalazi se Trošenj. Hidroelektrana Jaruga ispod slapa Skradinskog buka je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je 28.08.1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
 

Kornati obuhvaćaju površinu oko 220 km² a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav. Obiluje prirodnim i kulturnim posebnostima. Okomite litice "krune" kornatskih otoka okrenute prema otvorenom moru najpopularniji su fenomen ovoga parka. One su i staništa rijetkih vrsta. Ono što treba vidjeti jest "Krune" (predstavljaju plohu velikog tektonskog rasjeda koji se proteže od Istre i završava negdje u srednjoj Dalmaciji (možda i južnije), a prouzročilo ga je globalno kretanje Afrike na sjever i njeno "zabijanje" u Europu), Magazinovu škrilu (posebna vrsta klizišta, gdje je "paket" vapnenaca kliznuo po svojoj - litološki istovrsnoj - podlozi), vidikovce (Metlina, Otočevac, Opat, Vrujsko, Litnji vrh, Ravni Žakan), podmorje kornatskih "Kruna", ilirske gradine, utvrdu Tureta, starokršćanska trobroda bazilika koja se nalazi u podnožju utvrde Tureta, crkvica Gospe od Tarca, solana u uvali Lavsa te mletački kaštel.
 

Vransko jezero je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj. To je jezero zapravo krško polje punjeno vodom i rijedak primjer kriptodepresije. U parku je dosada zabilježeno oko 235 vrsta ptica, od čega 102 gnjezdarice (ponajviše ptica močvarica), dok je ostalima jezero odmorište prilikom selidbe ili zimovalište. Prema procjenama u parku za jesenje selidbe dnevno boravi između 20.000 i 200.000 ptica. Posebnost parka je i bogatstvo ribe te razvijeni sportski ribolovni turizam. Dominantna karakteristika Parka je posebni ornitološki rezervat, gotovo netaknutih prirodnih staništa ptica vodarica, rijetkog močvarnog sustava, velike bioraznolikosti, izuzetne znanstvene i ekološke vrijednosti. Unutar parka prirode je i Maškovića Han je najzapadniji spomenik turske civilne arhitekture u Europi, speleološki lokalitet „Baldina jama“ (gdje je nađen je ljudski kostur star oko 6000 godina) te jedan od povijesnih lokaliteta Liburnski grobni humak iz 1700 godine pr. n. e.
 

Također nije na odmet vidjeti kanjon Čikole (32km), slap Krčić u blizini grada Knina (60km), Drniš (38km) te otoke Zlarin, Krapanj, Prvić, Žirje.
 

Lokalitet kanjon Čikole zaštićen je od 1965. godine. Čikola je najveći pritok rijeke Krke, izvire kod sela Čavoglava, protječe kroz grad Drniš i ulijeva se u rijeku Krku kod jezera Torak. Dio Čikole, koji je zaštićen kao značajni krajobraz, proteže se od Drniša do oko 1 km nizvodno od novog mosta za Miljevce preko Čikole. To područje odlikuje se vrlo dubokim kanjonom, koji je izniman geomorfološki fenomen, a lokalitet je iznimno važan i kao hidrološki fenomen u kršu. Kanjon je mjestimično dubok i do 170 m.
 

Slap Krčić je 22 metra visok vodopad na sjeveru Kninskog polja, gdje se Krčić obrušava u Krku. Nalazi se iznad samog izvora rijeke Krke i ima svoju vlastitu legendu. Ponekad je na brdu sa lijeve strane slapa bila utvrda koja je služila za obranu mosta. Legenda kaže da će ljudi ponovno izgraditi most kada Krčić više nikada ne presuši i kada ljudi prestanu međusobno ratovati.
 

Knin se naziva i "Kraljevski grad” jer je bio prijestolnica hrvatskog kraljevstva u vrijeme kralja Dmitra Zvonimira. Kao što je vec navedeno u njegovoj blizini nalazi se izvor rijeke Krke (ispod slapa Krčić) koja i protječe gradom, a najviša hrvatska planina Dinara udaljena oko petnaest kilometara. Najprepoznatljiviji simbol grada je tvrđava na brdu Spas koja je druga najveća sačuvana vojna fortifikacija u Europi.
 

Drniš je grad u Hrvatskoj. Nastao je kao utvrda za vrijeme prodora Turaka. Grad obiluje povjesnim spomenicima kao što su Gradina i Meštrovićevo Vrelo života.
 

Zlarin je jedan od rijetkih otoka na Jadranu koji ne dozvoljavaju pristup automobila. Tijekom sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu Velebit i vulkanski otok Jabuka u Jadranskom moru. Zlarin ima velik broj šuma čempresa i borova, i drugih prirodnih biljaka te muzejsku zbirku koralja. Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima. Na otoku postoji osam prirodnih spilja i jama: Golubnica, Mala Jama, Podvodnje, Gravanjača, Mala buža u Tratinskoj, Gradina, Mala buža za Prisligom i Draževica. Najviši je vrh Kapić (131 m) na kojem je očuvan kružni bedem prethistorijskog zbježišta. Na brdu Vela glava koji dominira Samogradskim vratima, južnim ulazom u Kornatsko otočje, je postavljen vidikovac s identificiranim točkama u okolici. Otok Prvić je poznat i pod nazivom Faustov otok – otok Fausta Vrančića, znanstvenika, povjesničara, lingvista, filozofa, matematičara i fizičara, koji je živio u 17. stoljeću, rodio se u Šibeniku, a na otoku je proveo svoje djetinjstvo. Umro je u Veneciji, a po svojoj želji je pokopan na otoku u crkvi Sv. Marije od Milosti u Prvić Luci. Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir. Otok Krapanj najniži je i najmanji naseljeni otok na Jadranu. Najviša mu nadmorska visina ne prelazi 1,25 m. Krapanj je manji od pola četvornoga kilometra. Krapanj je otok stoljetne tradicije ronilaštva, spužvarstva i ribarstva. Iz te se mreže izdvaja se stoljetna borova šuma i samostan Sv.Križa, u čijem muzeju se čuvaju brojni eksponati koji svjedoče o životu Krapnja u prošlim vremenima te muzejska zbirka spužvi.
 

Od povijesnih i kulturnih znamenitosti može se posjetiti gradinsko naselje pri vrhu Velike Mrdakovice koje pripada drevnom liburnsko-rimskom gradu Arauzoni, koja je istražena samo u manjem opsegu, ali ako je suditi po konfiguraciji terena, načinima na koji su posložene stijene i pravcima kojima se pružaju, veoma je izgledno da će se ista priča nastaviti i u budućnosti. U selu Danilo Gornje, smješteno 17 km od Šibenika, jedno je od najznačajnijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj. Na mjestu Šema Torij nalazi se kompleks rimskih vila, u podnožju ostataka naselja i fortifikacijskog sustava od prapovijesti do srednjeg vijeka. Područje Danila naseljavali su pripadnici ilirskog plemena Dalmata te su osnovali naselje Rider. Mjesto Bitinja riješilo je pitanja okolnog neolita u Dalmaciji. Cijeli neolitički kulturni krug naziva se danilska kultura. U mjestu Bribir, 15 kilometara od grada Skradina, nalazi se atraktivan lokalitet poznat kao Bribirska glavica, središte hrvatske države u 13. st. i spomenik kulture najviše kategorije. Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Među arheolozima je ovaj lokalitet poznat kao «Hrvatska Troja», a tako ga je nazvao otac hrvatske arheologije, fra Lujo Marun 1908. godine. Na lokalitetu Pećane pronađene su kremene izrađevine iz paleolitičkoga razdoblja. Na Krivači se nalaze ostatci neolitičkoga naselja, a na Dolu je više prapovijesnih ognjišta. Ondje se poslije razvilo utvrđeno liburnsko naselje, a nakon rimskoga zauzeća municipium Varvariae. Iz antičkoga doba ističu se impozantne gradske zidine građene od velikih kamenih blokova istočna gradska vrata, zgrade, sustav javnih cisterni za opskrbu grada vodom, rimski mauzolej sa sarkofazima. Nedalko od Srime na lokalitetu Srimska lokva pronađeni su vrijedni arheološki nalazi namijenjenih kultu relikvija. dviju starokršćanskih jednobrodnih bazilika iz 6. stoljeća, popularno poznate kao tzv. Prižba. Budući da su crkve jedna pored druge nazivamo ih basilicae geminatae ili ‘crkve blizanke’ – dvojne crkve. Razlog i svrha ovakvih građevina nisu do kraja objašnjeni. Jedna od teza glasi kako su basilicae geminatae spoj kongregacijskih crkava namijenjenih službi Božjoj i memorijalnih namijenjenih kultu relikvija.
 

Samo 10 km od Zatona se nalazi grad Šibenik sa svojom starom gradskom jezgrom unutar koje se nalaze građevine poput katedrale sv. Jakova koje je pod UNESCO-vom zaštitom, crkve sv. Lovre sa svojim srednjovjekovnim samostanskim mediteranskim vrtom, crkve i njenog muzeja sv. Barbare, crkvi sv. Dominika, sv. Križa, sv. Nikole, sv. Duha i dr., benediktanskog samostana sv. Luce, crkve, samostana i muzeja sv. Frane, Biskupske i Kneževe palače koja je i Muzej grada Šibenika, gradske vijećnice, srednjovjekovne gradske cisterne "Četiri bunara", galerije Laudato, Aquarium Terrariuma (Aquarium Šibenik je jedinstven doživljaj mora i podmorja za cijelu obitelj. Djeci, roditeljima, bakama i djedovima pruža nezaboravno i poučno iskustvo. Smješten je u staroj gradskoj jezgri, svega 50 metara od katedrale sv. Jakova, u kamenoj kući autohtonog dalmatinskog izgleda . Na ukupno 200 m² nalazi se 20 akvarija s jadranskim i tropskim ribama i biljkama. Pored svakog akvarija postavljen je LED monitor s informacijama o stanovnicima akvarija. U okviru akvarija nalazi se suvenirnica gdje se mogu kupiti autohtoni suveniri koji su tematikom vezani za more i Dalmaciju, a izradili su ih velikim dijelom lokalni kreativci) i tvrđave sv. Mihovil sa pogledom na bližu okolicu. Šibenik je grad s najviše orgulja u Hrvatskoj (10 povijesnih, 4 spomeničkih i 5 suvremenih) što je bio povod da se otvori i Ljetna škola orgulja. Na brdu iznad stare jezgre nalaze se tvrđave sv. Ivana i Barone odakle se pruža pogled na cijelu okolicu i otoke.
 

Šibenski kanal sv. Ante, jedan je od najljepših dijelova Jadranske obale i najraskošnijih pomorskih ulaza u grad. Nekih 2 km od centra se nalazi šetnica kroz kanal sv. Ante, atrakcije koja Šibeniku konačno vraća jedan od najvrjednijih gradskih prostora - obale kanala sv. Ante, koji uz prirodne ljepote uočljive na prvi pogled i prekrasan panoramski pogled na Šibenik, šibenski arhipelag i tvrđavu sv. Nikole krije I brojne kulturne i prirodne vrijednosti. Uređena staza, pristanište i vidikovci, kulturna dobra i rekreacijski sadržaji omogućuju razne aktivnosti na cijelom području (šetnje, rekreativno trčanje, nordijsko hodanje, orijentacijsko kretanje, vožnja biciklom, razgledavanje kulturnih dobara, panoramsko razgledavanje, organizacija treninga i sportskih natjecanja i sl.). Šetnicom su spojena područja koja su nekada bila pod vojnom upravom - uvala Panikovac (bliže gradu) i tvrđava sv. Nikole (na ulazu u kanal sv. Ante). Poveznica je duga oko 4,5 kilometra, a zbog brdovitog terena šetnja traje oko sat vremena. Šetnica obuhvaća i nekoliko atrakcija. Osim glavnog vidikovca (otprilike 1,5 kilometar daleko od ulaza u uvali Panikovac), s kojeg možete uživati u panorami od 360 stupnjeva, tu je i atraktivna špilja sv. Ante s podzemnom kapelicom.
 

U turističkom kompleksu Solaris se moze posjetiti Dalmatinsko etno selo koje nas vraća kroz vrijeme. Šetnjom kroz uske kamene ulice u selu saznajte kako se tkalo te proizvodilo maslinovo ulje i rakija na stare načine. Sve to će vam pokazati tradicionalno obučeni majstori obrtnici koji rade u malim kućama i radionicama.
 

Treba još spomenuti dvije zanimljivosti koje se mogu posjetiti. Jedna je Sokolarski centar u Dubravi za kojeg se s pravom može reći da je specifičan, kako za Šibensko - kninsku županiju tako i za Hrvatsku, jer je jedini takav centar u kojemu se mogu vidjeti različite vrste ptica grabljivica. Smješten je u srcu mediteranske divljine, a istovremeno samo 7 km od Šibenika, te predstavlja nezaobilazno mjesto za sve one koji žele okusiti dašak divljine i avanture. Za posjetitelje je pripremljen poseban program tijekom kojega mogu uživati u ljepoti sokolovog leta i biti "oči u oči" s ovim nevjerojatnim nebeskim lovcima. U centru se već dugi niz godina uzgajaju različite vrste grabljivica, za koje u prirodi zbog nesmiljenog tijeka "civilizacije" ima sve manje mjesta. Za sokolarski centar se s pravom može reći da je specifičan, kako za Šibensko - kninsku županiju tako i za Hrvatsku, jer je jedini takav centar u kojemu se mogu vidjeti različite vrste ptica grabljivica. Posebno mjesto zauzima i stacionar za ranjene, bolesne ili naprosto izgladnjele ptice kojima je potrebna pomoć kako bi opstale u prirodi. S ponosom možemo reći da je sokolarenje, kao umijeće obuke sokolova, barem što se tiče Hrvatske, rođeno upravo ovdje i da je iznjedrilo mnogo mladih sokolara koji danas suvereno vladaju ovim srednjovjekovnim umijećem.
 

Druga zanimljivost u Šibeniku je na Baldekinu gdje je 22. listopada 2011. otkriven brončani Draženov odljevak akademskog kipara Kažimira Hraste, koji prikazuje košarkaša u njegovoj prvoj fazi karijere kako sjedi na klupi s košarkaškom loptom među nogama. Istoga je dana otvoren i Spomen muzej koji je na inicijativu Biserke Petrović uređen u Draženovom stanu na obližnjem gradskom predjelu Buale. Tijekom Europskog prvenstva u košarci 18. rujna 2013. Dražen Petrović izabran je za najboljeg europskog košarkaša svih vremena u izboru kojeg je organizirao portal posvećen košarci HoopsHype.com. U izboru je anketirano 38 košarkaša s Eurobasketa u Sloveniji koji su trebali navesti pet najboljih europskih košarkaša svih vremena.
 

Dođite vidjeti i uvjeriti se u sve prirodne ljepote te upoznajte i naučite o povijesnim i kulturnim znamenitostima i zanimljivostima !



DEBANT, s.r.o.


Tvrđava sv. Mihovila
Tvrđava Barone
Šetnica Kanal - Luka u Šibeniku ZNAČAJNI KRAJOBRAZ
Sokolarski centar
Solaris Beach Resort
Šibenik In your pocket